Citologija ( "papa" test ) u borbi protiv raka vrata maternice
ČINJENICE
Rak vrata maternice najčešći je zloćudni tumor ženskih spolnih organa, koji se na ljestvici učestalosti malignih bolesti u žena nalazi odmah iza vodećeg karcinoma dojke. Ta se bolest otkriva uuznapredovalom i neizlječivom stadiju sve dok 40-ih godina ovog stoljeća svijet nije prihvatio citodijagnostiku, koja je omogućila smanjenje obolijevanja i umiranja te očuvanje kvalitete življenja.
ŠTO JE PAPA TEST?
Otkrivanje raka vrata maternice moguće je mikroskopom citološkom pretragom (analizom sluznica). Tim je otkrićem (1924.god.) G. N. PAPANICOLAOU, podrijetlom Grk, spasio tisuće života žena, čime je zadužio čovječanstvo, a analiza je, po njemu, popularno nazvana "PAP" ili "PAPA" test. Citološkom analizom rak se može otkriti u početnom, asimptomatskom stadiju ili čak u predstadiju, koji ginekolog ne može vidjeti prostim okom. Istodobno mikroskopičarmože prepoznati većinu uzročnika spolno prenosivih bolesti (njih same ili karakteristične promjene koje izazivaju na stanicama), kojih je liječenje sastavni dio sprječavanja razvoja raka ovog sijela.
TKO NAJČEŠĆE OBOLJEVA OD RAKA VRATA MATERNICE?
Prosječna životna dob žene u kojoj nastaju maligna i premaligna oštećenja vrata maternice danas je niža nego prije dva ili tri desetljeća, zbog utjecaja čimbenika njihova razvoja Najznačajnijim uzrocima rizika smatraju se rani početak spolnog života (prije 18. godine), mijenjanje spolnih partnera, spolno prenosive bolesti i pušenje.
KAKO PRAVODOBNO OTKRITI RAK VRATA MATERNICE?
U borbi protiv raka vrata maternice razlikujemo primarnu i sekundarnu prevenciju. Postupci primarne zaštite sprječavaju bolesti (npr. Zdravstveno prosvjećivanje o samozaštiti od uzroka rizika), a metode sekundarne zaštite (na prvom mjestu citologija) bolest rano otkrivaju. Stoga posjet ginekologu i citološka analiza po početku spolnog života, ali ne nakon 20. godine, te redovite kontrole pružaju mogućnost otkrivanja uzročnika spolno prenosivih bolesti, predstadijai početnog stadija karcinoma, kad je on još izlječiv.
PREGLED
Tijekom pregleda ginekolog uzima obriske rodnice i vrata maternice ( VCE- vaginalni, cervikalni i endocervikalniobrisak ), i taj postupak je bezbolan. U citološkom laboratoriju uzorke analiziraju pod mikroskopom i probiru ( "skriniraju") citoskrineri (posebno obučeni tehničari) koji sve abnormalne nalaze prosljeđuju citologu ( liječnik specijalist kliničke citologije). Ovisno o vrsti i izraženosti citološki otkrivene atipije, citologpreporučuje ginekologu da ponovi pretragu u određenom vremenskom razmaku, uz ili bez liječenja upale, da učini kolposkopskipregled ( kolposkop je uređaj kojim se, pod povećanjem od 20 do 50 puta, promatra vrat maternice), odnosno da pošalje uzorak tkiva patologu ( liječnik specijalist patološke anatomije). Međutim i u ovom području medicine moguće su pogreške ( u obliku lažno pozitivnih i lažno negativnih nalaza ) bilo kojega člana tima ( citoskener, citolog, patolog i ginekolog ). Atipičan citološki nalaz smatra se lažno pozitivnim ukoliko se histološkom analizom ne nađe atipija. Opasniji je lažno negativni rezultat citološke pretrage, jer se može dogoditi da žena, u uvjerenju da je zdrava, ne dođe na redoviti pregled ( jedanput na godinu ).
Najčešći uzroci lažno negativnog nalaza mogu biti prečesto uzimanje uzoraka ( u razmacima manjim od mjesec dana ), netočno uzimanje i loše razmazivanje obrisaka, loša tehnička priprema te previd pri mikroskopskoj analizi. Smanjenje broja navedenih grešaka moguće je nadzorom kvalitete rada koji uključuje i trajnu izobrazbu ginekologa, citologa i patologa.
Ako ste u ostvarivanja prava na izbor između bolesti i prerane smrti zbog raka vrata maternice ili zdravlja, izlječenja i kvalitetnijeg života odabrali drugu mogućnost, Vaši saveznici su samozaštita i " papa " test.
ČINJENICE
Rak vrata maternice najčešći je zloćudni tumor ženskih spolnih organa, koji se na ljestvici učestalosti malignih bolesti u žena nalazi odmah iza vodećeg karcinoma dojke. Ta se bolest otkriva uuznapredovalom i neizlječivom stadiju sve dok 40-ih godina ovog stoljeća svijet nije prihvatio citodijagnostiku, koja je omogućila smanjenje obolijevanja i umiranja te očuvanje kvalitete življenja.
ŠTO JE PAPA TEST?
Otkrivanje raka vrata maternice moguće je mikroskopom citološkom pretragom (analizom sluznica). Tim je otkrićem (1924.god.) G. N. PAPANICOLAOU, podrijetlom Grk, spasio tisuće života žena, čime je zadužio čovječanstvo, a analiza je, po njemu, popularno nazvana "PAP" ili "PAPA" test. Citološkom analizom rak se može otkriti u početnom, asimptomatskom stadiju ili čak u predstadiju, koji ginekolog ne može vidjeti prostim okom. Istodobno mikroskopičarmože prepoznati većinu uzročnika spolno prenosivih bolesti (njih same ili karakteristične promjene koje izazivaju na stanicama), kojih je liječenje sastavni dio sprječavanja razvoja raka ovog sijela.
TKO NAJČEŠĆE OBOLJEVA OD RAKA VRATA MATERNICE?
Prosječna životna dob žene u kojoj nastaju maligna i premaligna oštećenja vrata maternice danas je niža nego prije dva ili tri desetljeća, zbog utjecaja čimbenika njihova razvoja Najznačajnijim uzrocima rizika smatraju se rani početak spolnog života (prije 18. godine), mijenjanje spolnih partnera, spolno prenosive bolesti i pušenje.
KAKO PRAVODOBNO OTKRITI RAK VRATA MATERNICE?
U borbi protiv raka vrata maternice razlikujemo primarnu i sekundarnu prevenciju. Postupci primarne zaštite sprječavaju bolesti (npr. Zdravstveno prosvjećivanje o samozaštiti od uzroka rizika), a metode sekundarne zaštite (na prvom mjestu citologija) bolest rano otkrivaju. Stoga posjet ginekologu i citološka analiza po početku spolnog života, ali ne nakon 20. godine, te redovite kontrole pružaju mogućnost otkrivanja uzročnika spolno prenosivih bolesti, predstadijai početnog stadija karcinoma, kad je on još izlječiv.
PREGLED
Tijekom pregleda ginekolog uzima obriske rodnice i vrata maternice ( VCE- vaginalni, cervikalni i endocervikalniobrisak ), i taj postupak je bezbolan. U citološkom laboratoriju uzorke analiziraju pod mikroskopom i probiru ( "skriniraju") citoskrineri (posebno obučeni tehničari) koji sve abnormalne nalaze prosljeđuju citologu ( liječnik specijalist kliničke citologije). Ovisno o vrsti i izraženosti citološki otkrivene atipije, citologpreporučuje ginekologu da ponovi pretragu u određenom vremenskom razmaku, uz ili bez liječenja upale, da učini kolposkopskipregled ( kolposkop je uređaj kojim se, pod povećanjem od 20 do 50 puta, promatra vrat maternice), odnosno da pošalje uzorak tkiva patologu ( liječnik specijalist patološke anatomije). Međutim i u ovom području medicine moguće su pogreške ( u obliku lažno pozitivnih i lažno negativnih nalaza ) bilo kojega člana tima ( citoskener, citolog, patolog i ginekolog ). Atipičan citološki nalaz smatra se lažno pozitivnim ukoliko se histološkom analizom ne nađe atipija. Opasniji je lažno negativni rezultat citološke pretrage, jer se može dogoditi da žena, u uvjerenju da je zdrava, ne dođe na redoviti pregled ( jedanput na godinu ).
Najčešći uzroci lažno negativnog nalaza mogu biti prečesto uzimanje uzoraka ( u razmacima manjim od mjesec dana ), netočno uzimanje i loše razmazivanje obrisaka, loša tehnička priprema te previd pri mikroskopskoj analizi. Smanjenje broja navedenih grešaka moguće je nadzorom kvalitete rada koji uključuje i trajnu izobrazbu ginekologa, citologa i patologa.
Ako ste u ostvarivanja prava na izbor između bolesti i prerane smrti zbog raka vrata maternice ili zdravlja, izlječenja i kvalitetnijeg života odabrali drugu mogućnost, Vaši saveznici su samozaštita i " papa " test.
